Najava osnivanja Ministarstva demografske obnove u žižu javnosti vratila je temu o onom što struka naziva negativni prirodni prirast, a radi se o višegodišnjim negativnim trendovima po kojima se u Hrvatskoj rađa mnogo manje ljudi nego što ih umire. Bjelovarsko-bilogorska županija, po prosječnoj dobi stanovnika jedna od najstarijih županija, pri tomu svakako nije izuzetak. Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku koji se, odnose na 2014. godinu, na području Bjelovarsko-bilogorske županije rodilo se čak 618 stanovnika manje nego što ih je umrlo, što bi otprilike značilo da svake godine ostajemo bez kompletnog stanovništva naše po broju stanovnika najmanje općine, Severina. Konkretno, na području BBŽ rođeno je 1.040, a umrlo 1.648 osoba.
Bijela kuga poharala Končanicu
Prema vitalnom indeksu, onom kojim se mjeri omjer živorođenih i umrlih, BBŽ je smještena ispod državnog prosjeka, a slabiji indeks od našega bilježe tek Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, ali i Šibensko-kninska županija. Kada su u pitanju naši gradovi i općine, “bijela kuga” najslabijim intenzitetom napada Bjelovar, u kojemu na stotinu preminulih dolazi 75 rođenih, što i ne čudi s obzirom da je najveći u županiji, pa samim tim i nudi veću mogućnost zapošljavanja, kao i određene urbane standarde kojima ostali županijski gradovi ne raspolažu. Stopa vitalnosti u većini županijskih općina mnogo je niža od županijskog, a kamoli bjelovarskog prosjeka. Najgore je bilo u Končanici, gdje je na jednog rođenog zabilježeno petero preminulih. Do promjena je došlo čak i u Rovišću i Đulovcu, općinama koje su sve donedavno bilježile pozitivne stope nataliteta, a sada su u “minusu”. Izuzetak su tek Šandrovac i Zrinski Topolovac, jedine županijske općine u kojima je lani bilo više novorođenih od umrlih. Još od vala industrijalizacije od prije 50-ak i više godina, trend je da stanovnici iz ruralnih sele u urbana područja, te da oni iz manjih sele u veće gradove. Jedino što se u tom periodu promijenilo u Hrvatskoj jest to da je zanimljiva postala i Jadranska obala, zbog svojeg turističkog potencijala. Navedena područja ona su koja imaju indeks vitalnosti veći od sto, dakle više novođenih od preminulih.

Bilogorci vole ženiti mlađe

Statistika otkriva kako se najveći broj stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije za brak odlučuje između 30. i 39. godine života, dok pripadnice ljepšeg spola u bračne vode uplovljavaju mlađe. Najveći dio njih u bračne vode ulazi u starosnoj dobi od 25 do 29 godina. Kada su pak u pitanju razvodi, bilogorski bračni parovi nisu spremni olako razvrgnuti zavjete. Štoviše, do najvećeg broja razvoda dolazi tek nakon 20 i više godina braka, a kriznim se može okarakterizirati i period od pete do devete bračne godine, kada je broj razvoda natprosječno visok.