Iako vanjska vegetacija miruje, poljoprivrednici čija se proizvodnja odvija u plastenicima i u ove zimske dane imaju pune ruke posla. Davor Krce svoju je priču s proizvodnjom povrća započeo još prije deset godina, a danas dio povrća ima na hidroponskom uzgoju, dio u zemlji, a dio kultura se uzgaja na otvorenom.

-U hidroponskoj proizvodnji imamo tri tisuće metara kvadratnih, u zemlji tisuću, a u vanjskoj proizvodnji jedan hektar na kojima proizvodimo krastavac, rajčicu, papriku, špinat, mladi luk, mahune i grah i drugo povrće.. Najveći dio proizvodnje, odnosno čak 85 posto, odnosi se na salatni krastavac koji imamo devet mjeseci u godini. Kada je pak riječ o tržištu 10-ak posto otpada na bjelovarsku Gradski tržnicu, 10-ak posto na direktnu prodaju na kućnom pragu, a čak 80 posto na prodaju trgovačkim centrima, što domaćim, što stranim, preko otkupnog centra – kaže Krce. Trenutno na tržištu imaju uglavnom zeljarice i zelenu salatu, no pripreme za novu sezonu u punom su jeku. Ipak, dok su proizvođači u pripremama, a potrošači željno iščekuju pune tezge na tržnici, cijene pomalo divljaju.

90 posto uvoza

-Cijene rastu jer mi na kontinentu nemamo previše za ponuditi. Siječanj je bio iznadprosječno hladan, a trenutno smo u pripremama za nadolazeću sezonu pa se ponuda na našem gospodarstvu trenutno u najvećoj mjeri bazira na zeljaricama. S druge strane, ponuda povrća iz Dalmacije, kao i ona iz Italije i Španjolske neusporedivo je veća te inače u zimskim mjesecima odnosi 90 posto tržišta. Ipak, Istru, Dalmaciju, Italiju pa i dio Španjolske ove je godine pogodila hladna fronta pa se i ono što je bilo proizvedeno u određenoj mjeri smrznulo zbog čega je nastao veliki problem na tržištu. Konkretno, sada bilježimo nedostatak robe zbog čega i same cijene rastu što je klasični primjer zakona ponude i potražnje. Ipak, definitivno stoji da su nastalu situaciju neki proizvođači iskoristili kako bi malo povećali profite – ističe naš sugovornik. Objašnjavajući ovu situaciju navikama kupaca. Naime, danas smo naviknuti u svako doba godina imati sve dostupno pa relativno pristupačnim cijenama.

Bolji uvjeti na tržnici

-Nekada su ljudi radili zimnicu kako bi povrće imali tijekom čitave godine, no sada recimo rajčicu i papriku imate tijekom čitave godine. S obzirom na vremenske neprilike u Italiji i Španjolskoj, iz kojih tradicionalno najviše uvozimo, očekujem kako će cijene u prvoj polovini godine biti dosta visoke. S druge strane, i mi na kontinentu u današnje vrijeme možemo proizvesti sve budući da je tehnologija zaista napredovala. Međutim, tu se javlja pitanje računice budući da troškovi prelaze cijenu proizvoda na tržištu – napominje Krce. Upravo bi zato danas, nakon deset godina iskustva u ovom poslu, dvaput promislio prije upuštanja u proizvodnju povrća.
-Da sam znao koliko je ovaj posao isplativ, pitanje je bih se upuštao u ovu priču. No sada čekamo bolje vrijeme. Investicija je velika, a zarade su minimalne stoga treba pronaći kulture koje će kupcima biti interesantnije i bolje plaćene. Stoga za ovu godinu u planu imamo dvije ili tri nama nove kulture koje ćemo ponuditi na tržištu – otkriva Krce pojašnjavajući kako će se njihov posao do sazrijevanja novih plodova biti fokusiran isključivo na rad u plastenicima te kako će na Gradsku tržnicu vraćaju tek s toplijim danima.
-Sada nemamo veliku ponudu, a uvjeti na našoj tržnici u ovo zimsko doba godine su izuzetno loši. Trebalo bi razmišljati o tome da se sezona na Tržnici produlji jer trenutno u Bjelovaru ne postoje adekvatni uvjeti za to. U današnje vrijeme nužno je pratiti trendove, neke stvari su otišle jako daleko i tome se moramo prilagoditi ako želimo da tržnica radi. Ljeti ondje vladaju ekstremne vrućine, zimi ekstremne hladnoće, a u takvim uvjetima proizvodi brzo propadaju. U takvim uvjetima kupci na minus osam sigurno neće dolaziti po svježe povrće iako bi dio građana i zimi i ljeti zasigurno dolazio na gradsku tržnicu kako bi bili sigurni da će svojoj obitelji na stol donijeti kvalitetne i svježe namirnice kupljene od domaćih proizvođača – zaključuje naš sugovornik.