Kako zadržati mlade u Bjelovaru, pitanje je koje smo ovoga tjedna namjeravali postaviti gradskim vijećnicima, no odgovor mladog HNS-ovca Bojana Crnojevića toliko nas je iznenadio da smo se odlučili na jednu posve novu temu, i to onu o jednom prilično nesvakidašnjem trendu. Naime, gotovo nijedan gradski vijećnik mlađe generacije više ne radi u Bjelovaru, već svakoga dana putuje na posao u Zagreb. Crnojević, naime, odnedavno radi u Zagrebu kao kiropraktičar. Vještina je to kojom se bavi već niz godina, a do sada ju je prakticirao većinom na članovima rodbine i prijateljima, dakle hobistički. No, kada je njegov učitelj nedavno u Zagrebu otvorio tvrtku koja se time bavi i pozvao ga da mu pomogne, nije dugo razmišljao. Sada živi na relaciji Bjelovar – Zagreb i svakog dana putuje na posao.

Premalo radnih mjesta

– Što se tiče mladih u Bjelovaru, moje je mišljenje da je najveći problem u ponudi radnih mjesta. Malo je slobodnih radnih mjesta, a i ona koja se nude svode se u velikoj većini slučajeva na rad u kafiću. Dakle, svi oni koji su diplomirali teško će u Bjelovaru doći do onog radnog mjesta za koje su se na faksu specijalizirali. Jednako tako, čim netko iz Bjelovara nakon srednje škole ode na studij u Zagreb, steći će tamo nova poznanstva i kontakte i vjerojatno će već tijekom studija doći do radnog mjesta ili će zajedno s nekim otvoriti svoj posao. A onda će se vrlo teško vratiti u Bjelovar – smatra mladi gradski vijećnik. Njemu u prilog govore i poražavajući podaci Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog zavoda za statistiku koji iz godine u godinu govore o sve većem broju mladih koji svoju budućnost traže u Zagrebu, a otkako je Hrvatska postala ravnopravna članica Europske Unije i u inozemstvu. Njemačka, Švedska i Irska predstavljaju najpopularnije destinacije unutar europskih, dok su Kanada, Australija i SAD tradicionalne države izvan europskih granica u koje najradije odlazimo. Iako Bjelovar pripada redu najvećih hrvatskih gradova, u njemu su populacijski trendovi vrlo slični onima ruralnog područja u vrijeme industrijalizacije bivše države, dakle od prije otprilike pola stoljeća. Zahvaljujući bolje plaćenim poslovima u industriji, kraćem radnom vremenu i općenito kvaliteti radnog mjesta, tada su ljudi masovno napuštali ruralna područja i selili u urbana područja. Bjelovar je tada bio ono što je danas Zagreb – mjesto poželjno za život u kojemu je mnogo lakše doći do radnog mjesta.

Prvi otišao, prvi se vraća

Trend “pečalbe” među bjelovarskim političarima na neki način prvi je pokrenuo HSLS-ovac Dario Hrebak, kriminalist koji se prije nekoliko godina zaposlio u Zagrebu zbog zakonskih izmjena koje su nalagale da političari u MUP-u smiju biti zaposleni samo na administrativnim poslovima. Hrebak se tada prebacio na posao voditelja Odjela za statusna pitanja stranaca. Na posljednjim parlamentarnim izborima on je postao jedini bjelovarski saborski zastupnik, a u Bjelovaru će uskoro početi s nadogradnjom obiteljske kuće obitelji supruge u kojoj namjeravaju živjeti.

– Želim da mi dijete raste u Bjelovaru jer sam uvjeren da će ovdje imati kvalitetniji i mirniji život – komentira Hrebak. Ne treba zaboraviti niti HDZ-ova Antu Topalovića, koji se nakon prethodnih lokalnih izbora zaposlio u zagrebačkom Ledu. Podsjetimo, Topalović je u prošlom mandatu bio zamjenik bjelovarskog gradonačelnika. Valja spomenuti i OraH-ovu Marinu Balen, koja radi u Osnovnoj školi Veliki Grđevac. Tako ispada da je jedini gradski vijećnik mlađe generacije koji i dalje radi u Bjelovaru Nenad Martinovski, zaposlen u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Na pitanje može li i na koji način Grad Bjelovar zadržati mlade, gradonačelnik Antun Korušec odgovara podatkom da se iz gradskog proračuna čak 37 milijuna kuna godišnje izdvaja za odgoj i obrazovanje.

Ulaganje u obrazovanje i poticanje investicija

– Ako želimo da nam mladi ostanu ovdje, moramo ulagati u njihovo obrazovanje, od predškolske dobi do akademskog obrazovanja i to i činimo. Jednako tako, radimo i stvaranju poduzetničke, odnosno investicijske klime. Grad Bjelovar dobio je niz priznanja i uglednih certifikata i što je najvažnije, to se odrazilo i na ulaganja. Naravno da bismo svi mi najviše voljeli da su sva ulaganja ona u industrijskoj proizvodnji, ali i u novom trgovačkom centru otvoreno je 70-ak novih radnih mjesta. Poduzetnici unutar administrativnih granica Bjelovara ulažu oko milijardu kuna, a među njima su i Kronospan i Tehno-drvo kao najznačajniji industrijski investitori. Jedno od dugoročno najznačajnijih ulaganja svakako je izgradnja najveće europske geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni, koja će u drugoj fazi, kada se počne iskorištavati toplinska energija, otvoriti niz radnih mjesta – govori gradonačelnik dodajući kako je stopa nezaposlenosti u Bjelovaru unutar državnog prosjeka, s tim da mi nemamo prednosti pograničnog područja poput Međimurja, pa ni njihov poduzetnički duh u kojemu svaka kuća ima otvoren obrt.

– Mi se moramo boriti za svako radno mjesto, ali u tome ne treba ni previše dramatizirati jer činjenica je da je uvijek bilo onih koji će odlaziti trbuhom za kruhom u Zagreb, Njemačku, Englesku ili negdje drugdje – zaključuje Korušec. Ističe i kako Bjelovar između zadnja dva popisa nije izgubio na broju stanovnika. Istina je, kaže, kako je na popisu iz 2011. godine u odnosu na 2001. godinu zabilježeno 500-tinjak građana manje, no to je posljedica drukčije metodologije, a ne iseljavanja. Kako ima onih koji iz Bjelovara, tako ima i onih koji dolaze.