Bjelovarsko – bilogorska županija dijeli sudbinu cijele Hrvatske i bilježi negativne natalitetne trendove, ali ono što treba posebice zabrinuti sve građane i njezine čelnike je činjenica da je na ljestvici novorođene djece u 2015. godini druga od dna. Naime, u našoj je županiji je u 2015. godini rođeno 631 dijete, a manje je rođeno samo u Ličko – senjskoj županiji i to tek 240 djece . No, kako ta županija ima jedva pedesetak tisuća stanovnika, nešto više od samog Grada Bjelovara, to i nije neka utjeha. Činjenica da je svaki peti stanovnik ove županije stariji od 65 godina uzima svoj danak, a to se najbolje vidi po broju rođenih beba. Stoga je svaka pronatalietetna politika dobro došla, no hoće li tu išta donijeti po 1000 eura za svako novorođeno dijete koje obećava namaknuti Vlada, pokazati će statističko izvješće za 2016. godinu. Stručnjaci kažu kako se obitelji na proširenje broja članova teško mogu motivirati samo jednom mjerom.
Riješiti egzistencijalna pitanja
– Na pitanje zašto se rađa sve manje djece jasno je da veliki utjecaj na to imaju ekonomske prilike u našoj državi koje generiraju nesigurnost i neizvjesnost što se pak rezultira time da se roditelji zabrinuti za budućnost i dobrobit svoje djece, odlučuju imati samo jedno ili eventualno dvoje djece. Motivacija roditelja za rađanje više djece nalazi se upravo u tome da bi im se trebala riješiti pitanja vezana uz egzistenciju, a nakon toga obiteljska politika mora krenuti u smjeru dostupnosti sadržaja kao što su čuvanje djece, jeftinijih potrepština za djecu, predškolskih sadržaja, jednosmjenske nastave u školam. Znači svega onoga što u organizacijskom smislu mora biti podrška roditeljima koji se, ako rade, nalaze u procjepu između nedostatka vremena i brige o djeci – napominje Romana Misir, predstojnica Podružnice Obiteljski centar, Centra za socijalnu skrb Bjelovar, ustanove koja se svakodnevno susreće sa roditeljima i onima koji to tek kane postati.
Rođeno više djevojčica
Izvješće koje je objavilo Ministarstvo uprave ujedno je otkrilo da je na radost roditelja iz županijskih gradova i sela rođeno 296 dječaka i 335 djevojčica. Najčešća imena koja su roditelji davali dječacima su Luka, Petar, Matej, Jakov i Ivano, dok su god djevojčica najčešća imena bila Ema, Lana, Petra, Mia i Lucija. Kada se pogleda top lista imena na razini Hrvatske, županijski mame i tate se nisu previše razlikovali od onih uz drugih županija. Naime, na državno razini top lista imena za dječake su Luka i Ivan ,David, Jakov i Petar, a kod djevojčica Mia, Lucija, Ema,Ana i Petra.
Kraća imena su hit
– Kada je riječ o davanju imena postoje različiti motivi tako oni mogu biti vezani uz karakterne osobine, nasljeđe, mitologiju, vjeru. Što se tiče trendova, primijetili smo da danas roditelji češće daju djeci kraća imena kao i činjenicu da se neka imena prenose s generacije na generaciju unutar obitelji – kaže Romana Misir, predstojnica predstojnica podružnice Obiteljski centar, Centra za socijalnu skrb Bjelovar.