Javna rasprava o reviziji nacionalne prometne strategije za razdoblje do 2030. godine upravo je završila, a kako neslužbeno doznajemo, jedine primjedbe iz naše županije na adresu Ministarstva prometa uputila je Bjelovarsko-bilogorska županija. Podsjetimo, Strategija koja je trenutno na snazi, osim nastavka izgradnje brze ceste od Zagreba prema Bjelovaru, a potom dalje prema Virovitici i mađarskoj granici, ne postoji niti jedan cestovni, a ni željeznički pravac koji bi poboljšao prometnu komunikaciju žitelja Bjelovarsko-bilogorske, ali i susjednih županija.

Prometno rasterećenje metropole

Upravo je prijeteća prometna izolacija bila glavni razlog zbog kojega je župan Damir Bajs u vrlo kratkom vremenu organizirao stručni okrugli stol u Daruvarskim Toplicama na tu temu, što je pak urodilo nizom stručno utemeljenih prijedloga prometnih pravaca koje bi valjalo uvrstiti u Strategiju, namijenjenih ne samo bržem i sigurnijem protoku ljudi i roba na području središnje Hrvatske, već i prometnim rasterećenjem zagrebačkog prometnog prstena te određenih dionica hrvatskih autocesta na čijim se naplatnim kućicama tijekom ljetne sezone pojavljuju veliki “prometni čepovi”. Uvrštenje dodatnih prometnica tim je više potrebno jer s jedne strane ne predstavlja nikakvu garanciju da će se one izgraditi, no istodobno stvara mogućnost da se izradi uz pomoć EU fondova. Naime, europsko je pravilo da se oni projekti koji nisu navedeni u strategijama, financiraju isključivo državnim, a ne europskim novcem. O tomu je u Bjelovaru govorio i Luko Vuletić, pomoćnik ministra prometa za EU projekte, koji je najavio reviziju strategije i preporučio čelnicima Županije da tijekom javne rasprave iznesu svoje prijedloge i primjedbe. U konačnici, Bjelovarsko-bilogorska županija ostala je ustrajna u svojim zahtjevima, te za uvrštenje u prometnu strategiju traži sedam pravaca, uključujući “Prugu zvanu čežnja”, te dovršetak bjelovarske južne obilaznice, ali i čazmanske obilaznice. Hoće li ustrajnost uroditi plodom, vidjet će se kada se javno objave rezultati javne rasprave. Ako prijedlozi Bjelovarsko-bilogorske županije čak i budu odbijeni, njihovo neuvrštenje morat će se obrazložiti.

– Cestovna povezanost generator je razvoja područja županije, a izostavljanje prometne povezanosti odrazit će se na lošije korištenje prirodnih resursa kao i na gospodarski razvitak, rast i razvoj gradova i općina. Postojeći nacrt Strategije prometnog razvoja RH ostavlja trećinu Bjelovarsko-bilogorske županije u izoliranosti, a time i preko četrdeset tisuća stanovnika – zaključuje župan Damir Bajs.