S ostvarenih 6.838 eura bruto domaćeg proizvoda po stanovniku 2013. godine, Bjelovarsko-bilogorska županija polako se uzdiže s dna nacionalne ljestvice. Naime, prethodne godine bila je na četvrta, a sada je šesta od dna, što je upečatljiv korak prema zlatnoj sredini. Nerazvijenije od naše sada su Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Krapinsko-zagorska županija i Vukovarsko-srijemska županija, dok su tradicionalno razvijenije Korpivničko-križevačka i Varaždinska županija. Statistike pokazuju i kako je Bjelovarsko-bilogorska županija i dalje izrazito poljoprivredna. Naši seljaci u nacionalnom BPD-u sudjeluju s osam posto, pri čemu nas nadmašuju tek Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija, dok su se ostale “ispod” nas.
Jedina šansa EU fondovi
No, upravo zbog toga što je poljoprivreda industrija s niskom dodanom vrijednošću, dokle god u njoj prednjačimo, teško da možemo očekivati veći napredak. Primjerice, naša županija u prerađivačkoj je industriji sudjelovala s tek 1,9 posto, trostruko manje od susjedne Koprivničko-križevačke županije, s tim da valja pripomenuti kako je riječ o 2013. godini, kada su se predstečajne nagodbe tek zahuktavale. Tada su, barem na papiru, radile i Česma, Ljevaonica, Brestovac, Finag, Metalprodukt i mnoge ostale tvrtke koje su doprinosile rastu BDP-a.
S obzirom da je uz rijetke časne iznimke, prerađivačka industrija u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i dalje niskoakumulativna, veći napredak Bjelovarsko-bilogorske županije nije za očekivati bez pomoći sa strane, prvenstveno putem privatnih i društvenih investicija koje će se realizirati putem državnih i EU fondova.