Gradski vijećnici ovog utorka već drugi puta ove godine raspravljat će o izmjenama proračuna koji bi se ovoga puta mogao nazvati „bazenski rebalans”. Naime, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak već na izglasavanju prethodnog rebalansa najavio je da će to postati uobičajena praksa, prvenstveno zbog mogućnosti povlačenja novca iz EU fondova. Naime, iako je u tijeku sveobuhvatna obnova gradskog bazena čiju je vrijednost gradonačelnik na tiskovnoj konferenciji procijenio na 2,5 milijuna kuna, ta stavka sve do sada uopće nije bila uvrštena u gradski proračun i to zbog toga što u trenutku planirana proračuna za 2018. godinu nije bilo poznato koliko će koštati.

Svakako vrijedi napomenuti da trošak sveobuhvatne rekonstrukcije gradskog bazena nije bio poznat niti sredinom ožujka kada su gradski vijećnici izglasali prvi rebalans proračuna. Sve u svemu, vlastodršci se predložiti da se u ovogodišnji proračun za obnovu bazena i popratnih sadržaja uvrsti dodatnih 1,8 milijuna kuna, pri čemu bi se 400 tisuća kuna, dakle manje od polovice toga iznosa, trebalo namiriti iz Ministarstva regionalnog razvoja. Radovi na bazenu inače su u punom jeku, a trebali bi biti dovršeni do sredine lipnja, kada je ujedno planirano i otvorenje ovogodišnje kupališne sezone.

Rebalans proračuna donosi i još nekoliko intervencija, pri čemu se ističe drastično „kresanje” budžeta namijenjenog izgradnji bjelovarske Palače pravde, pravosudne zgrade u kojoj bi se napokon objedinile sve bjelovarske pravosudne institucije, a pravosudni djelatnici napokon bi trebali dobiti radne uvjete primjerene današnjem vremenu. Budžet za izgradnju pravosudne zgrade smanjen je sa 700 na samo stotinu tisuća kuna, a objašnjenje nije navedeno. Usto, Grad Bjelovar čini se da je odlučio prepoloviti program uređenja fasada u zaštićenoj jezgri. Riječ je o višegodišnjem programu preko kojeg vlasnici građevina u zaštićenoj povijesnoj jezgri imaju pravo na sufinanciranje uređenja pročelja, a sredstva za tu potrebu namiruju se iz spomeničke rente, gradskog nameta koji se naplaćuje poduzetnicima koji u zaštićenoj kulturnoj jezgri imaju poslovne prostore i slično.