Nakon što je prošle jeseni diplomirala povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, 24-godišnja Bjelovarčanka Helena Marušić uputila se sa svojom profesorskom diplomom na Zavod za zapošljavanje te od 18. studenoga 2016. strpljivo čeka na svoju šansu. Hoće li ju, i kada dobiti, teško je prognozirati jer valja računati kako je trenutačno na listi nezaposlenih bjelovarske burze rada deset profesora povijesti, četiri više no što ih je bilo krajem siječnja prošle godine.

Na listi čekanja

Kako je pokraj diplome o završenom školovanju više nego poželjno imati i onu o položenom stručnom ispitu, Helena intenzivno traga za adresom na kojoj bi odradila jednogodišnji pripravnički staž.
-Ne mora to nužno biti škola, već bilo koja ustanova srodna mojoj struci – arhiv, muzej, knjižnica… Radila bih bilo gdje. Ne bih birala ni u slučaju da mi se ponudi posao izvan Bjelovara. Svjesna sam skromne satnice povijesti od svega dva ili jednoga sata tjedno te se stoga ne bih libila raditi u više škola, tim prije što su povjesničari na području naše županije već dulje vrijeme manje tražena struka od nekih drugih – kaže Helena.
No, na listi čekanja nisu samo povjesničari. U evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje su i 23 učitelja razredne nastave s visokom ili višom stručnom spremom, deset profesora tjelesne i zdravstvene kulture te osam hrvatskog jezika.

Do informatičara i fizičara ni uz svijeću

No, zato se istodobno svijećom traže profesori fizike, matematike, stranih jezika, biologije i informatičari. Kronični manjak na tržištu rada nerijetko se rješava privremenim zapošljavanjem nestručnjaka te raspisivanjem natječaja svakih pet mjeseci, što školama čini dodatni financijski teret. Primjerice, bjelovarska III. osnovna škola tri godine tragala za profesorom matematike. Po riječima ravnateljice Goranke Preskočil, uzaludno su raspisivali i natječaje za profesora njemačkog jezika te su na posljetku bili primorani zaposliti kadar s diplomom Učiteljskog fakulteta s pojačanim predmetom njemačkog. S druge pak strane, na natječaj za radno mjesto učitelja razredne nastave pristigne i preko 40 molbi.

Generacijska smjena

Općenita paradoksalna situacija na domaćim burzama očito je prisutna i na tržištu rada prosvjetnih djelatnika. Sudeći po listama čekanja za posao, na bjelovarskom je području na djelu svojevrsna generacijska prezasićenost tržišta, posebice kada je riječ o učiteljima razredne nastave. Poznato je, naime, kako učitelji zbog niskih mirovinama mahom ne ostavljaju svoje radno mjesto sve do posljednjeg zakonskoga roka, kada su s navršenih 65 godina, primorani otići. Tako je primjerice, iz četiri bjelovarske osnovne škole krajem prošle školske godine u mirovinu otišlo svega 15-ak prosvjetara različitih struka.

Dugoročna čekanja

Ravnateljica bjelovarskog Zavoda za zapošljavanje Ruža Hrga, kaže kako je krajem prosinca 2016. godine u evidenciji nezaposlenih bilo 69 osoba prosvjetnih zanimanja. Dodaje kako se najlakše zapošljavaju profesori matematike te engleskog i njemačkog jezika, te ih stoga i nema u evidencijama Zavoda.
-Zbog velike fluktuacije i rada na određeno vrijeme, prosvjetni radnici u prosjeku čekaju na posao oko tri mjeseca. Prema podacima s kraja 2016., duže od godine dana čekala su tri profesora filozofije, dva učitelja glazbene kulture te jedan biologije –kaže Ruža Hrga.(mrz)

Vodeći s evidencije nezaposlenih krajem 2016.
*Učitelji razredne nastave (VSS) – 15
*Učitelji razredne nastave (VŠS) – 8
*Profesori povijesti – 10