Nakon tragične smrti dr. Višnje Dražilov 2009. godine, bjelovarska Opća bolnica nema stalno vlastitog specijalista za plućne bolesti. Doduše, nenadani gubitak ove vrsne pulmologinje nadomjestio je na kratko vrijeme dr. Mihovil Vrčić, koji je na dužnost voditelja ambulante došao iz bolnice za plućne bolesti Klenovnik, te ostao do 2011. godine. Od tada do danas o plućnim bolesnicima s područja cijele županije brinu specijalisti – putnici, poput našeg sugovornika, dr. Vlatka Pavlića, pulmologa iz Klenovnika.

 Liječnici-putnici

U bjelovarsku ambulantu dolazi svakog četvrtka te svaki drugi utorak. Tada uz asistenciju medicinske sestre Svjetlane Štivan pregleda u prosijeku 25, a nerijetko i više pacijenata, obiđe bolesnike smještene na Internom odjelu, a potom odlazi u svoju bolnicu.
-Sudeći po uzlaznoj putanji broja oboljelih od kroničnih, ali i malignih bolesti pluća, bjelovarskoj bolnici hitno trebaju najmanje dva pulmologa. Radeći u ovoj ambulanti, zamjećujem kako su na području ove županije u najvećem broju prisutne kronične bolesti pluća vezane uz otežano disanje, sniženu toleranciju na fizički napor, kašalj te bronhijalnu astmu, no nažalost moram ustvrditi kako je sve veći broj onih na čijim se plućima otkrivaju maligne promjene – napominje dr. Pavlić.
Potvrđuju to, kaže, i dostupni statistički podaci iz 2014. godine, kada je na području županije otkriveno 60 novih karcinoma pluća kod muškaraca te 20 kod žena.
-Riječ je svakako o brojkama koje zabrinjavaju. Posebice ako se zna da je incidencija odnosno broj novooboljelih na 100 tisuća stanovnika, vrlo visoka. U muškoj populaciji iznosi 103,2 , a kod žena 32,5. Stoga nedvojbeno možemo ustvrditi kako se u vašoj županiji događa prava ekspanzija karcinoma pluća. Stoga, pokraj pulmologa bjelovarskoj bolnici pod hitno treba i onkolog zbog rastuće brojke i svih drugih malignih bolesti – poručuje dr. Pavlić.

 Nužnost prevencije

Dodaje kako je dolazak na pregled pluća i prije no što se osjete problemi, uistinu nužan, posebice ako je riječ o pušačima.
-Nedavno sam pregledao pacijenticu s pušačkim stažem od 35 godina i nalaz joj je bio sasvim uredan. No, s jednakim brojem godina pušenja kod druge žene su, na žalost utvrđene maligne promjene. Stoga, utjecaj pušenja na razvoj karcinoma pluća možemo relativizirati koliko nam je volja, no argumenti prakse govore kako je nikotin ipak jedan od najkrupnijih uzroka – tvrdi dr. Pavlić.
Premda u javnoj percepciji vlada mišljenje kako je tuberkuloza koja se pripisivala siromaštvu i neishranjenosti već gotovo iskorijenjena, naš sugovornik kaže kako je ova plućna bolest još itekako prisutna.
-Doduše, broj oboljelih je već godinama u silaznoj putanji. U Hrvatskoj je, primjerice, 2000. bilo 1.630, a 15 godina kasnije 448 oboljelih. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je 2015. godine zabilježeno 23 novooboljelih, s incidencijom 19 na 100 tisuća stanovnika, što se u usporedbi na nacionalnoj razini smatra ohrabrujućim – kaže dr. Pavlić. (mrz)

Čekanje na specijalizante

Pročelnica Službe internističkih djelatnosti dr. Vesna Lovčić ističe kako je cilj zbrinjavanja pulmoloških bolesnika školovanje vlastitog liječničkog kadra pa je tako na petogodišnju specijalizaciju iz pulmologije upućena jedna liječnica 2013. čiji se povratak očekuje sljedeće godine.
-Zatražene su i dvije subspecijalizacije iz pulmologije koje još nisu konzumirane zbog dužeg porodiljskog dopusta, a potom je na specijalizaciju 2015.godine upućena još jedna liječnica. Sada je u tijeku raspisivanje natječaja za još dvije odobrene specijalizacije iz pulmologije