SMO Iako preambiciozno zamišljene, poduzetničke zone ostvarile su svoju svrhu

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije danas je u funkciji 14 poduzetničkih zona koje se prostiru na 314 hektara. U njima posluju 62 poduzeća, zaposleno je oko 1.200 radnika, u infrastrukturne radove do sada je uloženo oko 70 milijuna kuna.
Iza ovih suhoparnih statistika stoji jedan od pokušaja hrvatskih vlada da jeftinim zemljištem, besplatnom infrastrukturom i oslobađanjem od nameta privuče toliko željene i nasušno potrebite investitore, a s obzirom na broj zaposlenih koji je unatoč gospodarskoj krizi u zonama i dalje relativno velik, možemo reći kako ova ideja zaslužuje prolaznu ocjenu, barem kada je u pitanju naša županija.
No, ne treba zaboraviti ni kako je gospodarska kriza na poduzetničke zone na neki način čak i pozitivno utjecala, jer su svojedobno, u vrijeme kada je Hrvatska bilježila najveći rast BDP-a, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji planirane čak 32 zone. Naime, tada je među političarima bila popularna ideja da će investitori doći na bilo koji komad livade, samo ga je prethodno potrebno asfaltirati, ograditi te dovesti struju i vodu. Zlatko Kufner, predsjednik županijske komore HGK, tako je primijetio da je zone najbolje graditi u gradovima i na područjima koja gravitiraju gradovima, što se u konačnici pokazalo točno. Najupečatljiviji primjer je poslovna zona Severin, desetak kilometara udaljena od Bjelovara na cesti prema Daruvaru, u kojoj su sve slobodne parcele rasprodane u tren oka, iako je riječ o jednoj od površinom najvećih zona u županiji. U vrijeme kada se gradila, najveći problem bio je u tomu kako pronaći dovoljno radne snage, jer se procjenjivalo da će poslodavci tamo zaposliti čak i do tisuću radnika.

...

Želite članak pročitati do kraja?
Cijeli članak možete pronaći u tiskanom izdanju broj 18 ili pretplatom na naše online izdanje.